Prvi organizovani oblici rada na opismenjavanju u Gusinju zapoceli su 1864.godine. Ovaj podatak je potvrdio Djordje Šekularac, koji navodi i ime prvog ucitelja škole Mata Šijakovica. Škola je radila šest godina, a rad obustavlja 1871.godine. Dolaskom novog ucitelja Rista Pecanca škola ponovo pocinje da radi, ali zbog ratnih previranja prekida rad. Od 1893. godine u školi radi ucitelj Krsto Vujoševic kada pocinje da se koristi cirilicno pismo. Broj ucenika se naglo povecava u periodu od 1901. do 1912.godine, a posebno je znacajno to što 1912.godine škola dobija nezavisan status. Tada se naporedno pocinju otvarati i turske škole, kao ruždija i medresa.
U toku prvog svjetskog rata, škola nije mogla redovno da radi, a u poslijeratnom periodu radi kao sedmogodišnja škola 1945-46. Školske 1951/52 godine ova škola prerasta u potpunu osmogodišnju školu. Rješenjem Narodnog odbora opštine Plav, njoj se pripajaju dotadasnje cetvororazredne škole u Vusanju, Grncaru, Kruševu i Martinovicu, a kasnije i novootvoreno odjeljenje u Višnjevu. Ovim rešenjem ona postaje sabirna osnovna osmorazredna škola.
Na predlog opštinske organizacije Saveza boraca, škola dobija ime Džafera Nikocevica, prvoborca ovog kraja i prvog osnivaca Pionirske organizacije u Gusinju 1942.godine. U današnjoj staroj školskoj zgradi nastava je pocela da se izvodi 1948.godine. Generacije koje su se upisale te i prethodne školske godine bile su veoma razlicite. Uzrast ucenika, posebno prvog razreda, bio je razlicit, tako da se kretao od 7 do 15 godina. Zbog nedostatka uciteljskog kadra neki ucitelji su vodili dva ili cak po tri odjeljenja.
Januara 14. 1957.godine školi je kao izraz društvenog priznanja za postignute rezultate u oblasti vaspitanja i obrazovanja, dodijeljena najviša državna nagrada OKTOIH. Škola je dobitnik i raznih priznanja, ordena i nagrada od kojih se istice Orden zasluga za narod sa srebrnim zracima i dr.