Zekat

Zekat [Riječ zekat, uzeta je od glagola zekkaa juzekki tezkijeten, a znači porast i povećanje. Uzet je ovaj izraz, jer zekat treba da bude razlogom povećanja imovine.] je jedan od pet temelja Islama, i spomenut je zajedno sa namazom osamdeset i dva puta u Kur’anu. Zekat kao općenito dijeljenje, propisan je na početku Islama, a određivanje količine koja se daje od različitih vrsta imetaka uslijedio je druge godine po hidžri. Onaj ko zaniječe obavezu zekata, izlazi iz Islama, a ko se ustegne od davanja uzeće mu se silom, uz popravne mjere od strane nadležnih organa. Zekat je dužan dati onaj ko posjeduje nisab, u šta ne ulaze nužne potrebštine bez kojih čovjek ne bi mogao, kao što su: odjeća, hrana, stan, vozilo i alat za proizvodnju. Skrbnik je dužan da na ime zekata izdvoji određenu količinu iz imetka djeteta. Kad umre neko, ko je dužan dati zekat iz njegova imetka se prvo izdvoji zekat, pa tek onda se provodi oporuka i dijeli se nasljednicima. Zabranjeno je odgađanje zekata nakon što nastupi vrijeme njegove obaveze, to jest nakon što prođe godina dana. Dovoljno je dati zekat prije nego što prođe godina dana. Ništa ne smeta ako nisab bude okrnjen u toku godine. Zekat se daje na: zlato, srebro (novac), poljoprivredne proizvode, plodove, trgovačku robu, stoku koja se napasa, rudnike i blago.

ZEKAT NA NOVAC

Dužnost je dati zekat na zlato i srebro, bez obzira da li oni bili u obliku valute, u obliku određenih predmeta ili neprerađeni, pod uvjetom da imaju vrijednost nisaba i da su prekogodinili. Prema odabranijem mišljenju dužnost je dati zekat i na zlatni i srebreni nakit [Ne daje se zekat na nakit koji se upotrebljava osim u određenim uslovima. Međutim, ako se nakit drži kao imetak (imetak uložen u nakit) onda je i na njega obavezno dati zekat, dok Hanefije smatraju da se mora dati zekat u svakom slučaju. ], kao i na posuđe od zlata i srebra. Nisab na zlato je dvadeset zlatnih dinara (miskala) [Miskal iznosi 4,44 grama, što znači da je nisab u zlatu 20 x 4,44 jednako je 88,8 grama, a odredili su neki učenjaci 85 grama.], iz čega se daje četrdeseti dio, i sve iznad toga u istom omjeru. Nisab na srebro iznosi dvije stotine dirhema (srebrenjaka), a to je pet oka, jer je jedna oko četrdeset dirhema (624 grama). Ne može se dirhem (srebro) pridodati dinaru (zlatu) da bi se upotpunio nisab. Zekat se ne daje na almas i sve vrste bisera.

ZEKAT NA TRGOVAČKU ROBU

Dužnost je dati zekat na trgovačku robu, tako što će se ustanoviti da li roba, koju vlasnik posjeduje na kraju godine, dostiže vrijednost nisaba, i ako dostiže, izdvojiće se četrdeseti dio vrijednosti na ime zekata, makar u toku godine nisab bio i okrnjen.

ZEKAT NA POLJOPRIVREDNE PROIZVODE 

Na poljoprivredne proizvode i plodove općenito dužnost je dati zekat što se razumije iz riječi Uzvišenog Allaha: “O vjernici, udjeljujte od lijepih stvari koje stičete (trgovinom) i od onog što vam Mi iz zemlje dajemo.” [Bekare 267. Ovdje je dijeljenje spomenuto općenito, ali se ne misli uopćeno na dijeljenje, već se misli na tačno određeno izdvajanje – zekat.] Na poljoprivredne proizvode koji se ne mogu ostavljati i sušiti, jer brzo propadaju, poput voća i povrća, nije uziman zekat u doba Hulefair-Rašidina, s obzirom da se ti proizvodi prodaju odmah za novac, na koji je obavezno dati zekat. Nisab na poljoprivredne proizvode i plodove iznosi pet “mjera” žita očišćenog od slame a jedna “mjera” iznosi 60 sa'a. Na poljoprivredne proizvode, ako dostignu količinu nisaba, na ime zekata mora se izdvojiti desetina, sa zemljišta koje nije navodnjavano, a pola desetine sa zemljišta koje se navodnjava. Nisab plodova i žitarica određuje se procjenom, i to prije žetve, nakon što plodovi sazriju, a zrno otvrdne kod žitarica. Nije dozvoljeno ubiranje plodova i žitarica prije procjene zekata, a nakon procjene određivanje količine zekata, vlasnici slobodno raspolažu prinosom. Onaj ko procjenjuje, dužan je prilikom procjene ostaviti trećinu ili četvrtinu vlasnicima kao odštetu za umanjenje roda zbog uzimanja ptica ili poljeganja usljed vjetra ili kiše. Prilikom izdvajanja zekata uzimaju se kvalitetni plodovi kao što je Uzvišeni Allah rekao: “Udjeljujte od lijepih stvari koje stičete i od onog što vam Mi iz zemlje dajemo, ne izdvajajte ono što ne vrijedi da bi ste to udijelili” [Bekare 267.] Zekat treba da bude djelo drage volje.

ZEKAT NA STOKU

Dužnost je dati zekat na stoku, pod uvjetom: 1. Da prođe godina dana od kupovine, odnosno posjedovanja stoke. 2. Da stoka bude na paši, jer nema zekata za stoku koja se hrani samo u stajama 3. Da dostigne nisab.

NISAB KOD DEVA 

1. Za pet deva – ovca od godinu dana, ili koza od dvije godine. 2. Za deset deva – dvije ovce. 3. Za svakih slijedećih pet deva po jedna ovca. 4. Kad broj deva dostigne 25, onda se daje deva koja je napunila jednu godinu i ušla u drugu (Bintu Mehad), ili devac koji je napunio dvije godine i ušao u treću (Ibn Lebun). 5. Kad se dostigne broj od trideset i šest deva, onda se daje deva od dvije godine (ibnetu lebun). 6. Na četrdeset deva daje se deva koja je napunila tri godine i ušla u četvrtu (hikka). 7. Na šezdeset i jednu devu daje se deva koja je napunila četiri godine i ušla u petu (džezea). 8. Na sedamdeset i šest deva daju se dvije deve, od po dvije godine. 9. Od devedeset jedne do sto dvadeset deva, daje se dvije deve od po tri godine koje su prošle period parenja. 10. Ako neko ima više od navedenog broja deva onda se na svakih četrdeset, daje deva od dvije godine, a na svakih pedeset, deva od tri godine (hikka). [Hanefijski učenjaci kao i Sevri, smatraju da nakon sto dvadeset deva treba ponovo računati ispočetka. Na svakih pet, preko sto dvadeset daje se ovca, uz dvije deve od po tri godine sve do sto četrdeset i pet. Kad se daju dvije deve od po tri godine i jedna od godinu dana. Na sto pedeset deva daju se tri deve od po tri godine, a zatim opet ispočetka. (Ed-Dinul-Halis 8/113).]

NISAB KOD GOVEDA

1. Na trideset goveda daje se bik od godinu dana. 2. Kad neko dostigne imetak od četrdeset krava, onda je dužan da da kravu od dvije godine. 3. Kad neko dostigne imetak od šezdeset krava dužan je dati dva bika od po godinu dana. 4. Na imetak od sedamdeset krava daje se: krava od dvije godine i bik od godinu dana. 5. Na imetak od osamdeset krava daju se dvije krave od po dvije godine. 6. Na imetak od devedeset krava daju se: tri bika od po godinu dana. 7. Na imetak od stotinu krava daje se: jedna krava od dvije godine i dva bika od godinu dana. 8. Na imetak od sto deset krava daju se: dvije krave od po dvije godine i bik od godinu dana. 9. Na imetak od sto dvadeset krava daju se: tri krave od po dvije godine ili četiri bika od po godinu dana. 10. Na sve, što bude više od navedenoga na svakih trideset grla navedene krupne stoke daje se po jedan bik, a na svakih četrdeset po jedna krava, od po dvije godine.